Geografske odlike Plavna

Plavno je naseljeno mjesto kod Knina, u sjevernoj Dalmaciji. Pripada gradu Kninu u Šibensko-kninskoj županiji, Republika Hrvatska.

Plavno je brdsko područje koje se pruža pravcem sjever-jug, na dužini od 14 kilometara i širini oko 7 kilometara. Strme planine sa kojih stiže dosta erodiranog materijala, visoke su u prosjeku oko 1.000 metara, odnosno od 725 do 1.248 metara. Najviša planina je Konjska glava 1.397, Bobija 1.248 metara, Orlovica 1.201 metar, Gologlav 1.196 metara (Plješivica 725 a Debelo brdo 740 metara). U blizini je i planina Kom (1.003), koja je jugoistočni završetak masiva Velebit. To je i prostor sučeljavanja Dinare i Velebita, smješten između dvije dislokacione zone – doline Butižnice na istoku i Zrmanje na zapadu, pa je tektonski veoma aktivno.

Stijene koje okružuju Plavanjsko polje formirane su u starijem dijelu mezozoika i trijasu. U Plavnu, kao i širem području, dominiraju pljeskoviti, tzv. prljavi krečnjaci koji uslovljavaju formiranje rastresitog zemljišta, na kojem su uzgajane pojedine poljoprivredne kulture, dok su se u rudičastim krečnjacima i brečama iz perioda krede, formirale devastirane šume, makija i siromašniji pašnjaci.

Plavanjsko polje je u najvećem dijelu plavljeno (otud ime selu i samom polju), je nepravilnog kružnog oblika, ukupne površine oko 8 km², najviše pod livadama. Plavanjsko polje je najviše polje u regiji, prostire se na visini od 392 m na jugu, u dolini rječice Radljevac, do 500 metara na suprotnom, sjevernom dijelu (Zorići).

Rasjedi, geološka podloga i padavine uslovili su mnogobrojne izvore i vodotoke (više od 30), a negativna ljudska aktivnost dodatno je pospješila eroziju. Značajnije šumske i pašnjačke površine nalaze se u višim dijelovima.

U Plavnu je prosječna godišnja količina padavina 1.447 milimetara, ili oko 120 milimetara mjesečno (u Kninu godišnje padne 1148, u Šibeniku 855, dok na Uništima padne 1.652 milimetara kiše). Padavine su u Plavnu posebno obilne u jesen i zimu (prosječno padne oko 400 metara kiše). Plavno se prostire na površini 62,4 km². Plavno, u slivu Radljevca i Došnice ima više vrela. Geolozi tvrde da je 30 izvora, a plavanjska legenda 365, koliko i dana u godini.

U Plavnu su posebno izdašni sa vodom Bašinac, Đurića vrelo, vrelo Opačića i Torbičko vrelo. Veoma je važan izvor zvani točak Busovića smešten ispod Dvokića brda. Zahvaljujući uređenju ovog izvora (urađen pristupni bazen) u godinama posle Drugog svetskog rata razvilo se intenzivno stočarstvo.